Danas je u značajnom krajobrazu Gajna pokraj sela Oprisavci službeno otvoren ‘Stan na Gajni’, tradicijska drvena kuća koja je rekonstruirana i dograđena u sklopu projekta Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Brodsko-posavske županije. Projekt je vrijedan 773.642,82 kuna, a financiran je u sklopu Projekta integracije u EU Natura 2000, koji provodi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Ukupna ulaganja u posjetiteljsku infrastrukturu zaštićenih područja putem Projekta integracije u EU Natura 2000, u 2012. i 2013. godini iznose 35,2 milijuna kuna.

‘Vjerujem da će ovo ulaganje pokazati da zaštićena područja nisu prepreka razvoju. Naprotiv, podizanje kvalitete posjetiteljske infrastrukture kreira komparativnu prednost i nove mogućnosti za razvoj lokalnog područja’ – naglasio je pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode Nenad Strizrep na otvorenju Stana na Gajni.

Stan na Gajni koristit će se za potrebe informativnog centra, škole u prirodi te aktivnosti Brodskog ekološkog društva (BED) koje brine o Gajni, a koristit će ga i znanstvenici i stručnjaci u zaštiti prirode za potrebe svojih istraživanja na okolnim prirodno vrijednim područjima. Objekt se napaja strujom dobivenom iz solarnih panela koji su smješteni na krovu objekta. Proizvedena struja dovoljna je za napajanje crpke za vodu, rasvjete, računala i projektora.

Projekt integracije u EU Natura 2000 u sklopu kojeg je rekonstruiran i dograđen Stan na Gajni uključuje i izgradnju poučne staze i njeno opremanje informativnim tablama, izgradnju odmorišta za posjetitelje te izgradnju tri drvena mosta kojima će se svladavati visinske razlike na terenu.

Gajna ima status značajnog krajobraza i dio je europske ekološke mreže Natura 2000. To je tipični slavonski prisavski poplavni pašnjak oplemenjen močvarnom florom i faunom. Na njemu se nalazi više aluvijalnih depresija u kojima se prilikom redovnih proljetno-jesenskih poplava zadržava voda i nakon povlačenja vode u Savu.

Ovo je područje jedan od najboljih primjera upravljanja zaštićenim krajolikom, zbog kombinacije uzgoja i očuvanja autohtonih pasmina te očuvanja ugroženih krajolika, što rezultira zaštitom i poboljšanjem biološke i krajobrazne raznolikosti. Na pašnjaku se mogu vidjeti grla slavonsko-srijemskog podolskog goveda, crne slavonske svinje, turopoljske svinje, konja hrvatskog posavca i ovce cigaje te pas hrvatski ovčar koji se u ovom kraju tradicionalno koristio u kao pomoć u čuvanje stoke.

 

IZvor: MZOIP, 19/11/2013